Čuvarkuća

Čuvarkuća (Sempervivum tectorum) je višegodišnja biljka iz porodice Crassulaceae. Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima Karla Velikog kao “biljka koju svi moraju uzgajati…na krovovima kuća”, jer se smatrala da štiti od vatre i udara groma. Zbog tog mita (lat. tectorum – na krovu) dobila je i svoj latinski naziv tectorum.

Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20 cm, s snažim korijenskim sistemom. Razmnožava se vegetativno putem izdanaka, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom.

Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na Pirinejima, Alpama i Dinarskim planinama.

Čuvarkuća sadrži jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer, gumu i mineralne sastojke.

Sok koji iscijedimo iz biljke čuvarkuća odličan je u liječenju opekotina. Također, ova boljka je poznata i u liječenju uhobolje.

Ako ste bili predugo izloženi suncu, te umjesto lijepog tena ‘zaradili’ opekotine ili vas možda boli uho, za lijek uzmite list ili dva čuvarkuće.

Mesnati listovi ove biljke u sebi sadrže sok koji je jako ljekovit, a kao lijek čuvarkuća se najčešće koristi protiv opekotina ili uhobolje.

Obloga od svježe iscijeđenog soka čuvarkuće umiruje mjesto uboda insekata, poput osa, pčela ili komaraca. Ova biljka je dobra i za liječenje bradavica, sunčevih pjega a poznato je da uspješno otklanja i kurje oči. Neka novija istraživanja daju naslutiti da je sok čuvarkuće blagotvoran na imunološki sustav čovjeka, a preventivno djeluje i protiv kancerogenih bolesti.

Da bi se riješili bolova u uhu, potrebno je uzeti nekoliko listova biljke čuvarkuća, prepoloviti ih i iscijediti dvije do tri kapljice soka u bolno uho. Tekućinu ostaviti u uhu kratko vrijeme, te se okrenuti da tekućina izađe iz ušne šupljine. S vremenom će bol nestati.

Ukoliko liječite opekotine, treba uzeti veći broj listova, razrezati ih i iscijediti sok direktno na opečeno mjesto na tijelu.
Za lijek, od biljke čuvarkuća se skupljaju listovi, u ljetnom periodu dok biljka cvate. Listovi su debeli i sočni, a sok unutar listova je prava riznica zdravlja. Kemijski sastav ove biljke čine tanin, sluz, smola, kalcijev malat, masno ulje te mravlja i jabučna kiselina. Za liječenje se upotrebljava sok koji se iscijedi iz svježe ubranog lista.

Svježe iscijeđeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u liječenju živčane rastrojenosti, padavice, te nemirnih snova i straha u male djece.

Svježe zdrobljeni listovi ili čisti sok se koriste kao sredstvo koje hladi i steže. Također se koriste protiv čireva, rana na koži i opekotina po tijelu.

Čuvarkuća uspješno uklanja sunčeve pjege, kurje oči, a svježi sok ove biljke se koristi i u liječenju nagluhosti. Naime, nagluhost koja je izazvana skrućenim žutim sekretom u uhu, se uspješno liječi ukapavanjem svježeg soka iz lista čuvarkuće, jer taj sok rastvara skrućeni sekret.

Iz svega ovoga,vidljivo je da se u ljekovite svrhe čuvarkuća koristi isključivo svježa, odnosno njeni svježi listovi.

Loading...